More Promjena: invazivne vrste na sjevernom Jadranu
120
Published 2022-01-16
Zračne snimke: Dino Diminić
Podvodne snimke: Matej Đuzel
Zahvala: Javnoj Ustanovi Kamenjak
Fakultetu prirodnih znanosti u Puli
Klimatske promjene utječu na more na tri glavna načina - razina mora se diže, te ono postaje kiselije i toplije. U Jadranskom moru najvidljivija posljedica klimatskih promjena jest povišena temperatura mora, koja mijenja cijeli ekosustav.
Sjeverni Jadran oduvijek je bio najhladniji zaljev u Sredozemnom moru, a neki ga zato nazivaju i Malim Atlantikom. No u zadnjih 60 godina temperatura se povisila za 1,8 stupnjeva Celzijusa, što je donijelo mnoge promjene.
Zbog više temperature, morske vrste koje su bile karakteristične za toplije krajeve, pomiču se i rasprostranjuju na sjeveru. To su termofilne vrste iz južnijih, tropskih i suptropskih mora nepoznate lokalnom stanovništvu, koje predstavljaju prijetnju postojećem ekosustavu. Strijelka skakuša, barakuda škaram, gof te vrlo invazivni plavi rak samo su neke od termofilnih vrsta koje su se nastanile na Sjevernom Jadranu, a u zadnjih trideset godina sve se češće pojavljuju u ribarskim lovinama. No još uvijek nemaju gospodarsku vrijednost.
Fakultet prirodnih znanosti u Puli provodi projekt suradnje znanstvenika i ribara, kako bi detektirali i analizirali problem novih vrsta i njihovog utjecaja na ekosustav. Osim znanstvenog dijela, ovaj projekt pronašao je način na koji lokalno stanovništvo može utjecati na smanjivanje njihove brojnosti u moru – konzumacijom.
Kako bi se popularizirala kupnja i konzumacija novopridošlih vrsta, koje su izrazito bogate nutrijentima, u sklopu projekta izrađeno je pet recepata s plavim rakom, strijelkom i škaramom. Recepti su predstavljeni na gastro manifestaciji u centru Pule, a svi posjetitelji će uz izrađenu kuharicu i doma moći spremati ova ukusna jela. Osim toga, kuharica s receptima ponudit će se i restoranima u Istri.
Prilagodba na nove vrste koje se tradicionalno nisu konzumirale u Istri, važan je korak prema smanjivanju njihove brojnosti na Sjevernom Jadranu. Neven Iveša, asistent s Fakulteta prirodnih znanosti u Puli smatra da je tako moguće smanjiti njihov štetan utjecaj na ekosustav, te da će zbog njihove konzumacije benefit imati i lokalni ribari. Na lokalnoj razini, upravo ovako izgleda odgovor na posljedice klimatskih promjena.